Na internetu postoje brojne stranice i grupe o uvođenju dohrane. Međutim, informacije koje tamo postoje su često kontradiktorne i teško je razlučiti koja je prava, a koja kriva pa često vidim kako su roditelji zbunjeni i postavljaju pitanja na koja sam odlučila odgovoriti u ovom postu kako bi se lakše snašli u svemu tome.
Post je pisan u dobroj namjeri i u njemu iznosim isključivo
svoja saznanja i iskustva. Nisam stručnjak ni doktor te stoga ova saznanja i
savjete čitajte imajući to na umu.
Što je dohrana?
Dohrana je postepeno uvođenje krute hrane tj. prijelaz s majčinoga ili adaptiranoga mlijeka na mješovitu prehranu. Naziva se dohrana jer su kašice dodatak mlijeku tj. mlijeko
je tijekom prve godine osnovna djetetova hrana.
|
Izvor: pixabay.com |
Kada početi s dohranom? Zašto nisu svi usuglašeni s početkom uvođenja krutih namirnica?
Preporuke za uvođenje dohrane razlikuju se ovisno o
smjernicama organizacije koja se bavi prehranom djece (ESPGHAN, EFSA, WHO, AAP, EACCI, Hrvatsko
društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu i druge).
Generalna je preporuka ne uvoditi krutu hranu prije 4.
mjeseca, radi toga što probavni sustav nije još sposoban za takvu hranu. Stav je Hrvatskog pedijatrijskoga društva za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, a koji se temelji na stavovima i smjernicama Američkoj akademiji za pedijatriju, Europskom udruženju za
dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, Europskoj akademiji za
alergologiju i kliničku imunologiju da je za zdravo dojenče vremenski okvir za početak dohrane između navršenog 4. i
6. mjeseca života (tj. 17. i 26. tjedna života).
Sukladno preporukama
Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kako bi se održalo čim dulje dojenje oni preporučuju uvođenje krutih namirnica (dohrane) sa 6 mj. jer do tada mlijeko zadovoljava sve prehrambene
potrebe djeteta, a dalje ne zadovoljava stoga treba uvesti nove namirnice uz dojenje ili adaptirano mlijeko da bi se osigurali svi živežni vitamini i minerali.
Preporuka WHO se najčešće drže mame na našim prostorima tvrdeći da djetetov probavni sustav nije spreman do 6 mj. pa zato često dolazi do zbunjenosti jer ako nije spreman zbog čega postoji dječja hrana (gotove kašice, žitarice i sl.) na našem tržištu na kojoj stoji da je za djecu od navršenih 4 mjeseca. Dakle, tvrdnja da se do djetetovih 6 mjeseci života ne smije krenuti s dohranom jer probavni sustav nije zreo, nije točna. Točno je da je spreman odnosno dovoljno razvijen, ali da nije potrebno uvoditi dohranu jer majčino ili adaptirano mlijeko sve do 6 mjeseci života osigurava djetetu sve što mu treba.
Razlikuje li se dob uvođenja dohrane kod dojene i djece na
adaptiranom mlijeku?
Postoji i nedoumica treba li beba na adaptirano mlijeko započeti ranije s dohranom tj. s 4 mj. jer dojene bebe preko majčinoga mlijeka isprobavaju već od rođenja raznu hranu koja majka jede i koja se zatim luči preko njezinog mlijeka. Naime, okus majčina mlijeka mijenja se tijekom razdoblja
dojenja ovisno o tome što mama jede (sastav i okus mijenjaju se tijekom dana i
tijekom razdoblja dojenja kako dijete napreduje).
Izvor
Za dojenu i djecu na adaptiranom mlijeku ne postoji razlika prilikom uvođenja dohrane. Dakle, generalan stav je da se s dohranom zdravog djeteta (bez obzira je li dojeno ili nije) krene sa 6 mj., a ako pedijatar utvrdi da dijete ne napreduje dovoljno onda treba početi ranije.
- Dijete može
samo sjediti bez potpore.
- Izgubilo
je refleks izbacivanja jezika i ne izbacuje hranu automatski jezikom iz usta.
- Dijete je
spremno i voljno žvakati.
- Razvija
„hvat pincete“, kad prima hranu ili druge stvari između palca i kažiprsta.
Korištenje prstiju i zahvaćanje hrane dlanom nisu zamjena za razvoj hvata
pincete.
- Dijete
želi sudjelovati u obrocima i može pokušati uhvatiti hranu i staviti ju u usta.
Načelno sve to lijepo stoji, ali recimo moj D. za sve navedeno nije uopće nije bilo tako do cca. 8-9 mj., a to je poprilično kasnije od tih preporuka, a znam da D. nije u tom segmentu uopće zaostajao za drugom djecom. Tako da se ipak treba držati one da nisu sva djeca ista i gledati mjesece života, a ne određene znakove.
|
Izvor: pixabay.com |
S kojim namirnicama krenuti?
Namirnice koje će beba uskoro isprobati i koje će biti sastavni dio njezinog jelovnika u prvoj godini života dijele se na povrće, voće, žitarice, mliječne proizvode i meso. Pitanje je kojim namirnicama započeti dohranu. Česta je nedoumica treba li dojenčetu prvo ponuditi voćnu ili povrtnu kašicu. Probavni sustav djeteta u dobi između 4. i 6. mjeseca, jednako je enzimatski zreo za probavljanje voća i povrća, pa je svejedno s čime ćete započeti. Naravno za svaku grupu namirnica postoje pobornici koji tvrde da je baš ta grupa namirnica najbolja za početak. U skladu s time postoje razne tablice/kalendari dohrane =
kalendar redoslijeda uvođenja namirnica, odnosno ne postoji jedan nacionalni kalendar dohrane kojeg bi se svi držali. Zašto? Jer prve namirnice koje se uvode u bebinu prehranu
ovise o tradiciji, o prehrambenim navikama obitelji, ali i o podneblju u kojem
živimo. Dakle, na vama je da odlučite s kojom vrstom namirnica želite krenuti dohranu.
Zašto krenuti s povrćem?
Savjetuje se da se dojenčetu najprije uvede povrće jer ima
neutralniji okus od voća, inače se mogu dogoditi problemi s
uvođenjem novih namirnica. Dojenče će ih odbijati jer je zapamtilo sladak okus
voća pa će druge namirnice (povrće) za njega imati premalo intenzivan okus. Povrće s kojim je najbolje krenuti dohranu su: mrkva, tikvica, pastrnjak, brokula, batat i krumpir uz malo maslinovog ili repičinog ulja.
Izvor
Zašto krenuti s voćem?
Djeca koja sišu majčino mlijeko radije će prihvaćati slatki
okus voća jer je i majčino mlijeko slatko. Dojenčad ima razvijeniji okus
slatkoga od drugih okusa. Najbolje je u početku dohrane bebu hraniti ovim voćem: banane, kruške, jabuke, marelice, breskve i šljive.
Izvor
Zašto krenuti sa žitaricama?
Preporuka WHO je započeti dohranu sa žitaricama. U Hrvatskoj se tradicionalno započinje uvođenjem žitnih
kašica bez glutena: riža, kukuruzna krupica, heljda i proso. Žitarice su bogate škrobom i bjelančevinama. Prednost treba dati cjelovitim (
integralnim) žitaricama nad onim
oljuštenima, jer su integralne žitarice važan izvor vitamina i minerala, dok je u onima oljuštenima ostao uglavnom samo škrob.
Djeci koja su na bočici roditelji dohranu često uvode tako da u bočicu adaptiranog mlijeka dodaju instant žitne pahuljice koje su prilagođene djetetovoj dobi kako bi obrok pojačali (najčešće prije spavanja) pa se onda dobije kašica koju dijete onda jede iz bočice. To s ne preporučuje jer se hrana jede na žlicu, a tekućina na bočicu, a i djeca se na taj način lako navuku na takav način prehrane i ne da im se jesti odnosno žvakati. Takve instant kašice za razliku od integralnih žitarica sadrže šećer i razne aditive.
Ako niste neki entuzijast (kao što nisam ni ja) što se tiče žitarica, možete bebi spremati jako jednostavnu palentu i griz s voćem. Naime, u vodi u kojoj ste kuhali voće (jabuka, kruška, šljiva, marelica, breskva, šumsko voće) na 1 dcl tekućine skuhajte 1 žlicu palente ili griza i umiješate izgnječeno kuhano voće.
|
Palenta s kuhanom jabukom i umiješanom bananom |
Nama je preporučeno da krenemo s povrćem jer bebe više vole
slatki okus voća pa će teško zavoljeti reske okuse povrća nakon što su se navikle na slatko voće. Hmm, u našem slučaju i nije bilo tako.
Mi smo krenuli sa 4,5 mj. na savjet gastroenterologa jer je puno bljuckao s mrkvicom pa s tikvicom i rižom, ali je D. sve to uporno pljuvao pa sam odlučila dati mu bananu. Naravno, bananu je odmah prihvatio i nakon toga sam miješala poznat ukus s novim ovako:
1. dan BANANA
2. dan BANANA
3. dan BANANA
4. dan BANANA + JABUKA
5. dan BANANA + JABUKA
6. dan BANANA + JABUKA
7. dan JABUKA
7. dan JABUKA + MRKVA
8. dan JABUKA + MRKVA
9. dan MRKVA
10. dan MRKVA +RIŽA
11. dan MRKVA +RIŽA
12. dan MRKVA +RIŽA
13. dan RIŽA + TIKVICE
14. dan RIŽA + TIKVICE
15. dan RIŽA + TIKVICE
I eto, nakon 15 dana jeo je voće, povrće i žitarice. Sve
osim banane bilo je kuhano. Dalje sam nastavila s tikvicama i maslinovim uljem,
pa smo se savjetovali s pedijatricom i rekla je ako D. ne želi bočicu nakon
obroka da smatram da to znači da je jedan obrok uveden. Tako da smo već s 5 mj. zamijenili jedan
obrok povrtnom kašicom (cca. 100 grama ili 2 mrkve, 2 krumpira i sl). Dva tjedna kasnije još jedan mliječni obrok
zamijenili voćnom kašicom, a dva tjedna kasnije - dakle, sa 6 mj. uveli smo i
treći i četvrti - ručak i žitarično-voćno-mliječnu kašicu. On je stalno bio u
pokretu i bočica mu jednostavno nije bila dovoljna. Svaki obrok je uveden tako
da sam mu nudila i bočicu nakon njega, ali ju je odbijao jer je bio obrok
dovoljan. U početku su kašice bile izblendane, a od 6. mj. naribane ili
vilicom, od 8 mj. finger food i komadići.
Načelno bebi se jedan obrok uvodi sa 6-7 mj., drugi sa 7-9 mj, a treći sa 9-12 mj.
Od 6. mj. D. jelovnik izgleda ovako:
7:00 - 210 ml
Novalac Allernove AR
11:00 - povrtna kašica
14:00 - ručak (povrće + meso)
16:30 - voćna kašica
19:00 -
mliječno-voćna-žitarična kašica (od 180 ml Novalac Allernove AR)*
22:00 - 210 ml Novalac Allernove AR
*S 9 mj. D. izbacuje obrok u 22 sata tako da je posljednji
obrok u danu bočica u 19 sati.
Kasnije je izgledalo ovako:
- jutarnja bočica
- doručak: voće + integralne žitarice (proso, zob) *dijete koje nije alergično može jesti (dodani) jogurt
- ručak: meso/riba + povrće (ponekad tjestenina)
- užina: svježe voće
- večera: palenta ili griz s voćem
- večernja bočica
Mi smo se u dohrani vodili ovom tablicom na preporuku pedijatrice (izbjegavajući mlijeko i mliječne proizvode zbog alergije -
post o prehrani djeteta alergičnog na km te citruse, slatkiše i kruh, a kasnije smo nastavili sa sezonskim voćem i povrćem):
Nestle kalendar dohrane
Uvođenje krute hrane je jedan važan stupanj u razvoju djeteta, koji mu pomaže da nauči
žvakati. U ranim stadijima to omogućuje vašoj bebi da se privikne na
okus i teksturu hrane, isto kao i
hranjenje žlicom. Zbog toga treba biti strpljiv dok se bebi nude prvi obroci - jer ima puno novih stvari koje mora usvojiti: žlicu, okus i teksturu.
Pribor za hranjenje
Osim žlice trebat će vam još
posudica/tanjurić za kašice. Znam da neke mame vole u gram znati koliko daju bebama jesti pa mnoge kašice stavljaju u one staklenke u kojima su kupovne kašice, ali ja sam se vodila time da D. dam jesti koliko želi, a ne prema gramaži. U početku je to jedna voćka ili jedno povrće koje kada se kuha i izblenda težine otprilike od 100 - 125 grama što je jednako maloj staklenci kupovne kašice, dok su kasnije 2 voćke ili 2 komada povrća otprilike kao veća staklenka odnosno 200 grama. Plastične posudice i tanjuri nisu mi bile praktični jer bih uvijek kašica bila vruća jer je svježe napravljena i prije bi se ohladila na keramičkom tanjuriću.
Uz žlicu i posudu za hranu dobro je imati
plastične podbradnjake. Naši su iz
Ikee i vrijede svake kune. Zatim - vlažne maramice ili mokre blazinice i hrpu
maramica ili već istrganih kuhinjskih papirnatih ručnika.
Dijete treba hraniti u polusjedećem položaju, npr. u
hranilici, autosjedalici (jaje), ležaljci (viper) ili kolicima pod kutom od 120 stupnjeva. Naravno, ovisno o dobi djeteta sve prema potpunom sjedećem položaju kojeg dostignu s navršenih 7-9 mjeseci života. Najvažnije je dijete uvijek imati ispred sebe i paziti da se ne zagrcne hranom.
Kako uvoditi dohranu?
Namirnice se uvode postupno i pojedinačno: jedna po jedna, kroz 3 dana. Uvode se na početku po nekoliko žličica i
polako se povećava količina. Uvodi se u prijepodnevnim satima, kako bi se pravovremeno
uočila alergijska reakcija (svaka namirnica je potencijalan alergen, pa ćemo
tako lakše odrediti koja namirnica je izazvala alergiju). Prvi
obrok ujutro neka uvijek bude mlijeko, a nakon otprilike 2 sata ponudite
djetetu novu namirnicu. Ako se pojave eventualne neželjene reakcije na
hranu (crvenilo, osip, proljev, zatvor, svrbež i sl.), tijekom dana stigne se potražiti savjet liječnika.
Uvođenjem krute hrane potrebno je uvesti i
vodu. Na početku
je najbolje nuditi vodu tijekom obroka ili neposredno nakon obroka. Ne nuditi čaj jer on napuni želudac,
pri čemu smanjuje osjećaj gladi. Djeca obično popiju puno čaja i nakon toga ne žele jesti. Uz to čajevi ispiru sluznicu crijeva, neki
djeluju i antibakterijski, čime remete
prirodnu mikrofloru (dobre bakterije). Prve dvije godine su osobito važne u formiranju dobre bakterijske
flore - jednom formirana, do dobi od
dvije godine, u kasnijem životu više se ne mijenja u većoj mjeri.
Izvor
Kako se količina krute hrane povećava, tako se količina (adaptiranog) mlijeka smanjuje. Kada iza obroka krute hrane bebi više ne treba mlijeko smatra se da je obrok uveden.
Majčino mlijeko ili adaptirano mlijeko i dalje su osnovna
djetetova hrana. Preporučena dnevna količina mlijeka u drugoj polovici prve
godine je 500 ml (uračunajte i obroke pripremljene s mlijekom).
Tekstura po mjesecima
4-6 mj. kao gusti sok ili pasta
6-8 mj. kao jogurt, kao gusti jogurt s komadićima, gnječeno s vilicom
S 8 mj. početi s finger foodom odnosno komadićima hrane (mrkva, krumpir, brokula, palenta, banana...)
Kupovne kašice
|
Voćne kašice od 4+ su bez žitarica, a od 6+ su sa žitaricama |
Oko kupovnih kašica uvijek postoje debate trebaju li se davati malenima ili ne. Ja sam za njihovo korištenje, naravno ne za svaki dan i svaki obrok, ali kada nekud idemo ili nemamo vremena nešto skuhati (najčešće je to opcija voće + žitarice) onda zašto ne. Naravno da uvijek treba dati prednost domaćim i svježe pripremljenim namirnicama nad gotovima pripravcima koji ipak prolaze kroz određene tvorničke postupke. Domaće i svježe je najbolje, ali... kada je D. imao 6 mj. i kada je još bio fizički jako vezan uz mene (nije sjedio ni puzao, ali ga je bilo svugdje), a trebalo mu je pripremiti 4 kuhana obroka svaki dan, bogme kupovne kašice su me spasile. Najčešće smo kupovali Mullerove Beauty baby i DM Babylove. Tu i tamo radi raznovrsnosti smo kupovali Hippove i Alnaturine.
Zato sam htjela iskoristiti priliku i napisati nešto i o kupovnim kašicama jer o njima, barem na našem jeziku nema išta napisano, a da je informativnog karaktera.
Kupovne kašice –
pakiranja 125 g (mala staklenka od 4 mj.+, voće, povrće),
190 g (velika staklenka isto od 4 mj.+, povrće + meso (ručak), voće + žitarice),
220 g (ručkovi od 8 mj.),
250 g
Kad god krenete s dohranom, uvijek treba početi s onim kašicama na kojima piše 4+ jer su one teksturom prilagođene bebama početnicima u hranjenju.
Tekstura kupovnih kašica:
4 mj.+ kao gusti sok ili smoothie
8 mj.+ ili kao gusti jogurt s komadićima, ovisno o proizvođaču
10 mj. + kašice s mlijekom "za laku noć"
12 mj. + kašice s velikim komadićima i u velikom pakiranju od 250 g.
Voćne i voćne s cjelovitim žitaricama ne treba podgrijavati dok povrtne i povrtne s mesom (ručkove) obavezno treba podgrijati prije nego ih poslužite djetetu. Najsigurnije je podgrijavanje na pari (nikako ne u mikrovalnoj) tako da veću posudu napunite s vodom i na nju stavite manju posudu u koju stavite kašicu iz staklenke koju ćete podgrijati na otprilike 37 C (iste temperature kao i mlijeko).
Sve kašice (voćne, povrtne...) sadrže kuhano voće odnosno povrće pa se nemojte iznenaditi kako to da beba obožava kupovnu kašicu od jabuke, a kada joj ponudite naribanu (sirovu) jabuku neće jesti.
Ponekad se može dogoditi da je kupovna kašica pokvarena. Najčešće se to vidi po tome što poklopac ne napravi klik prilikom otvaranja ili je kašica drugačije boje. Ako vam je kašica sumnjiva, bolje je bacite.
|
Pokvarena i dobra kupovna kašica |
Što je još dobro znati?
Ne dodavati šećer ili sol u hranu. Neka istraživanja pokazuju da konzumacija šećera utječe na
zdravlje kostiju i zubi, budući da tijelo iz njih izvlači kalcij da bi se
zadržao dobar omjer nutrijenata u krvi. S
ol može preopteretiti djetetove nerazvijene bubrege. Smatra se da nepotrebnim dodavanjem soli razvijamo sklonost
visokom krvnom tlaku, dijabetesu i srčanim oboljenjima u odrasloj dobi.
Izvor
U prvog godini života treba izbjegavati:
- kravlje i biljno mlijeko (žitarice se kuhaju na vodi, a ne na mlijeku; u kašice dodavati majčino mlijeko ili adaptirano, a ne kravlje ili biljno; kravlje može u malim količinama npr. pireu) Kravlje mlijeko nije prikladno za prehranu dojenčadi zbog
rizika od alergije, oštećenja crijevne sluznice
i anemije, kao i rizika od povišenog krvnog tlaka i pretilosti u kasnijoj dobi.
- prženu i pohanu hranu, fast food - Tijekom prerade namirnice gube važne vitamine, minerale i
druge dragocjene sastojke. Prerađena hrana najčešće je pretrpana nezdravim
masnoćama, solju, šećerima, konzervansima i aditivima.
- masti životinjskog podrijetla
- med - Med se prikuplja iz košnica i ne podliježe termičkoj obradi
prije pakiranja pa može sadržavati spore bakterije koja izaziva botulizam - za
dojenče vrlo opasnu bolest. Treba ga izbjegavati najmanje do prvog rođendana, a
po nekim preporukama i tijekom prve 3 godine života.
- slatkiše, grickalice
- hranu koja može izazvati gušenje: lješnjaci, orasi, bademi, kikiriki, kokice, grožđice
- zaslađeni sokovi, čajevi gazirana pića - Slatki napitci jedan su od vodećih uzroka pretilosti djece
do 4 godine. Pogoduju razvoju karijesa, osobito kada se nude na bočicu i
tijekom noći.
·
Kad počnete hraniti dijete čvrstom hranom, primijetit ćete
promjene u izgledu stolice. Neće biti jednako česta, bit će tamnija i može
sadržavati komadiće hrane. Neka hrana omekšava
stolicu, a kod neke je stolica tvrđa.
Namirnice koje omekšavaju stolicu: špinat, marelice, šljive,
ananas, naranče, integralne žitarice
Namirnice koje činu stolicu tvrđom: banana, mrkva, riža
Što ako dijete odbija kašice?
Možete probati nuditi hranu po principu
Beba vođa dohrane.
Što ako dijete nakon uvođenja dohrane odbija mlijeko?
U drugoj polovici prve godine dijete treba minimalno 500 ml mlijeka (npr. jutarnja i večernja bočica po 250 ml) koje ako neće popiti može dobiti dodano u kašice ili u obliku mliječnih proizvoda. Ako dijete normalno jede mlijeko nema potrebe mu ga dodavati u kašice jer će se teže naučiti na njihov okus.
Kada možemo djetetu početi davati jaje?
Tvrdo kuhani žumanjak
daje se nakon devetog mjeseca, najprije jednu četvrtinu (1. dan 1/4, 2. dan pola žumanjka, 3. dan cijeli žumanjak, možete ga npr. izmiješati s blitvom ili špinatom). Bjelanjak se zbog
opasnosti od razvoja alergija djeci daje neposredno prije navršene godine dana.
Važno je reći da se bjelanjak djetetu mora ponuditi prije cijepljenja protiv
ospica, zaušnjaka i rubeole, u vrijeme djetetovog prvog rođendana, a s obzirom
na bjelančevine jaja u sastavu cjepiva. Jaje se počinje davati u malim
količinama, najprije kao dodatak povrću. Kasnije, cijeli tvrdo kuhani žumanjak
može poslužiti kao zamjena za meso.
Izvor
Zašto beba ne napreduje na težini nakon uvođenja dohrane kao prije?
Obično se uvođenje dohrane poklapa s porastom aktivnosti kod beba. Naime, u dobi oko 4-6 mj. bebe se počinju okretati, puzati na trbuhu, pridizati na ruke što sve dovodi do trošenja energije i većeg iskorištavanja hrane za energiju koja joj je sada neophodna zbog čega manje dobiva na težini. D. je recimo do 4 mj. prosječno dobivao oko kilu, kilu i pol, da bi uvođenjem dohrane počeo dobivati između 100 i 400 grama mjesečno. Prema riječima pedijatrice - dobro je sve dok ne stagnira ili gubi na težini.
Ovdje ću vam staviti link na predivnu stranicu s
receptima za bebe prema kojoj sam i ja spremala kašice. Ukratko, u početku dohrane kuhate voće i povrće i dajete izblendano, a kasnije dodajte žitarice koje u početku blendate, a kasnije gnječite vilicom ili samo promiješate.
Nekoliko
izvora ako ste željni proučavanja ove teme 😊
Bebivita vodič i savjetnik
Preporuke za prehranu zdrave dojenčadi
Prehrana djeteta u prvoj godini života
Nova pravila u prehrani beba
Nadam se da sam uspjela ovim postom obuhvatiti sve što vas zanima o dohrani beba i ako sam nešto propustila ili imate kakvo pitanje slobodno mi se javite u komentarima.
Ako vam se tekst sviđa i smatrate ga korisnim, slobodno ga podijelite.
Hvala 😊